Izmjeni kontrast
OmoType
Uključi pismo za osobe s disleksijom i ostalim poteškoćama kod čitanja
Ima li (tu) mjesta za mlade?
I dok superizborna godina ulazi u svoj zadnju fazu predsjedničkih izbora koji nas očekuju krajem godine, Mreža je uzela vremena osvrnuti se na provedene izbore i izradila publikaciju pod nazivom „Izbori 2024: Ima li (tu) mjesta za mlade?“ u kojoj otkriva razne podatke i činjenice o uključenosti mladih u demokratske procese i pruža uvid u trenutne političke trendove i potrebe mladih. Najvažnije, sadrži sedam preporuka koje je nužno provesti ako želimo smanjiti apatiju mladih prema demokratskom djelovanju i omogućiti im stvaranje perspektive koja će ih motivirati da ostanu i razviju život u Hrvatskoj. Upravo o tome ćemo se osvrnuti u ovom proglasu povodom 25. Međunarodnog dana mladih.
Mladi nisu budućnost jer odlaze
“Mladi su naša budućnost!” česta je floskula koja je vrhunac svog oličenja licemjera doživjela u 2024. godini – još jednoj za anale iz poglavlja mladih. Prozvana „superizbornom“, ova godina bila je idealna prilika za hrabre korake kojima se mogla povećati participacija mladih, no, ostala je samo to – neiskorištena prilika.
Ne razmišljajući o mladima, ne brinemo niti o našoj sadašnjosti niti o našoj budućnosti. Potrebe i izazovi s kojima se mladi suočavaju dugogodišnja su tematika za koju se treba boriti da dođe na dnevni red društvenih rasprava danas, a ne sutra, jer sutra će biti kasno. Nije tajna da kasnimo s mnogo toga i da se to jasno reflektira i na život mladih u Hrvatskoj.
A di su ti mladi?
Naravno, da bi razumjeli mlade, hrvatske institucije se trebaju osvrnuti oko sebe i osvijestiti njihovu (ne)prisutnost, kako fizičku tako i digitalnu. Iako svi dijelimo ista mjesta na kojima radimo, družimo se i živimo, mladi ne dijele jednaku predstavničku demokraciju na koju imaju ustavno pravo. No, to je posebno zahtjevno ostvariti u Hrvatskoj s obzirom na nisku političku participaciju mladih za koju pod hitno trebamo “lijek” (“sastojci” u nastavku teksta).
Kao kontinuirani sugovornik s mladima, Mreža je u ovoj godini u sklopu svojih predizbornih zahtjeva za parlamentarne izbore političku participaciju mladih stavila kao jedan od prioriteta prilikom komunikacije prema svim političkim strankama u utrci za Sabor. Dodatno, ista tema je bila jedan od ključnih elemenata u analizi programa političkih stranaka na parlamentarnim izborima, a koja je pokazala kako je to tema kojom se sprema baviti samo 1 od 10 stranaka koje smo analizirali.
Tko je spreman uvesti kvote za mlade?
Sastojak prvi: uvođenje kvota za mlade unutar stranačkih struktura.
Analiza izbornih lista pokazala je da je broj mladih na listama naspram izbora u 2020. u padu! Prema istoj analizi iz naše publikacije, na parlamentarnim izborima je od samo 232 mogućnosti mladih osoba (10,19 % od ukupnog broja kandidata) izabrano ravno 0. No, nakon političkih predmetanja i provedenih europarlamentarnih izbora, u novom sazivu Sabora ipak sjede čak 3 mlade osobe. Slična sudbina dočekala je i mlade na izborima za Europski parlament gdje također nije izabrana niti jedna mlada osoba, niti je naknadno ušla. Izgleda da se i unutar stranačkih struktura mladi moraju boriti za svoj dio kolača sa stranačkim kolegama koji bi im trebali pomoći da ostvare svoju predstavničku reprezentativnost postavljajući ih na prvih (da, prvih, a ne drugih) 7 mjesta na listi. Time postaje jasno zašto se zalažemo za uvođenjem kvote za mlade na listi. Istu potrebu prepoznali su i mladi unutar svojih stranaka, pa je tako Forum mladih SDP-a u svojoj objavi na društvenim mrežama kritizirao vlastitu stranku za kršenje svojih pravila po pitanju postotka mladih na listama koji je bilo 4 % umjesto propisanih 20 %.
Glasaju li mladi?
Sastojak drugi: osvještavanje važnosti participacije mladih.
Razne izlazne ankete pokazale su da mladi itekako glasaju i to ništa drugačije od ostatka populacije. Stranke za koje su mladi najviše glasali su iste one stranke koje su i ušle u Sabor. Naša analiza ustvrdila je da mladi mogu privući značajnu podršku birača koji sve više prepoznaju i podržavaju mlade političarke i političare.
U kontekstu izbora za Europski parlament, ove godine Hrvatska je dobila veliku, ali kratkoročnu injekciju po pitanju političke participacije mladih s obzirom na činjenicu da je nezavisna lista Nine Skočak imala 11 od 12 kandidata mlade osobe (što je jedna trećina svih mladih kandidata). Rezultati su pokazali da je upravo Nina Skočak dobila veliku podršku glasača kao 6. osoba s najviše preferencijalnih glasova i time pokazala da su mladi spremni glasati za mlade, da su im predstavnici mladih važni te kako je direktno obraćanje mladima ključno za njihovu mobilizaciju i uključivanje u političke procese.
Sastojak treći: snižavanje dobne granice za glasanje na 16 godina.
Mreža se u 2024. godini priključila kampanji #vote16 u kojoj se s udrugom Gong zalaže za spuštanje dobne granice za glasanje na svim izborima na 16 godina starosti. Priča je to koja je krenula davne 2003. u sklopu Nacionalnog programa djelovanja za mlade, a od 2003. do 2008. godine i ostala mrtvo slovo na papiru. Niti jedna se Vlada još nije krenula ozbiljno baviti ovom temom koju sada zajedno vraćamo u fokus. Iako je zamijećen trend spuštanja dobne granice u raznim zemljama Europske Unije, na Hrvatskoj je ostalo još odlučiti hoće li uskočiti u taj vlak ili nastaviti put pješice.
Obrazovanje je ključ!
Sastojak četvrti: vraćanje predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) u srednje strukovne škole.
Provedena je analiza pokazala da je nužno kontinuirano raditi na edukaciji i osnaživanju mladih kako bi se osigurala njihova veća politička participacija i doprinos budućnosti političke scene Hrvatske. Jedan od tih načina bio je upravo kroz predmet Politika i gospodarstvo koji se po novome gubi iz strukovnog obrazovanja. Bez PiG-a, ali i bez vidika o uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja, upitno je kako ćemo od svih mladih stvoriti informiranije i angažiranije birače koji će aktivno sudjelovati u političkom životu.
Počinje se lokalno
Sastojak peti: promocija participativnog budžetiranja u lokalnim zajednicama.
Srećom, lokalne razine ne moraju čekati odluke s vrha već danas mogu proaktivno djelovati. Važno je da lokalna razina ne čeka jer ima dovoljno mehanizama i ključnih politika za aktivaciju mladih. Jedan od takvih primjera je upravo upravljanju proračunom na što većina mladih u Hrvatskoj nema pravo. Moć i pravo odlučivanja na odluke vezane uz preraspodjelu sredstva, uz savjetovanje koje mladi provodi, poticaj je da prioritet mladih ne završi na zadnjem mjestu.
Uspješan primjer iz prakse je upravo participativno budžetiranje koje provodi nekoliko gradova u Hrvatskoj, a česta je praksa i u ostatku svijeta. Baš takav korak je potreban da se mladi prepoznaju kao specifična skupina i omogući im direktan utjecaj na odluke u zajednici te tako namijene sredstva na projekta koji su od interesa za mlade.
Udruga gradova je u sklopu dodjele certifikata “Grad za mlade” upravo takav mehanizam koji provodi grad Vrgorac pod nazivom “Mladi biraju” ocijenila kao primjer dobre prakse. Jedno tijelo koje je po mjeri napravljeno za takav proces su upravo – savjeti mladih.
Borba se nastavlja!
Sastojak šesti: jačanje neovisnosti Savjeta mladih i poticanje njihovog osnivanja.
Neki od vas će se sjećati prošlogodišnjeg proglasa u kojem smo upozorili na sporne izmjene Zakona o savjetima mladih koji je ove godine dobio i svoj nastavak. Naime, Mreža je s 44 zastupnika iz prethodnog saziva Sabora u veljači podnijela Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti novog novi Zakona koji uvodi Nacionalni savjet mladih RH kao koordinativno tijelo s ovlastima koje premašuju lokalnu autonomiju. Ovaj zakon de facto krši načelo supsidijarnosti i potencijalno se miješa u rad lokalne samouprave.
Takav stav Mreža kao zagovornik jačanja neovisnosti savjeta mladih u svom radu ne može prihvatiti. Iako odgovor od Ustavnog suda do danas još nismo primili, iako je istekao zakonski rok od 6 mjeseci, ne stojimo u iščekivanju već u međuvremenu kroz različite akcije nastavljamo borbu za pravo na participaciju i reprezentativnost mladih u Hrvatskoj. Stoga apeliramo na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da ne čeka odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske već samoinicijativno pokrene izmjene Zakona o savjetima mladih i pokrene široku raspravu sa savjetima mladih, udrugama civilnog društva, nezavisnim stručnjacima i svim drugim ključnim dionicima kako bi budući zakon bio kvalitetan.
Vjerujemo kako savjeti mladih s pruženim resursima i osiguranom autonomijom mogu djelovati kao glasnogovornici interesa mladih u svojim sredinama i pomoći u oblikovanju politika koje odgovaraju njihovim potrebama i prioritetima.
Pričajmo o mladima – bez mladih?
Sastojak sedmi: razvijanje strategija za zaštitu mladih kandidata_kinja od govora mržnje na društvenim mrežama.
U medijima se u zadnje vrijeme intenzivirala tematika mladih u mnogo sfera. Razgovori o visokoj stopa nezaposlenosti, nedostatak priuštivog stanovanja, akreditaciji rodnih studija, uvođenjem obveznog vojnog roka i ograničenim mogućnostima za participaciju u političkim procesima samo su neki primjeri gdje se priča o tome što bi mladi morali studirati, raditi, kako bi trebali pomoći u rješavanju nacionalnih i globalnih kriza te u konačnici hoće i to sve raditi razvijajući život u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji Europske Unije.
Ono što bi se trebali pitati kada se vodi dijalog o tim temama jest što mladi misle o tome jer mladi osim što također razmišljaju o tim temama, isto tako imaju i što za reći. Stoga, donositelji odluka i drugi ključni dionici trebaju biti svjesni da bez strukturiranog dijaloga s mladima na svim razinama, koristeći postojeće mehanizme (vijeća učenika, savjete mladih, studentske zborove, info centre, udruge mladih i za mlade, pomlatke političkih strana itd.) ne mogu donositi politike za mlade koje će biti zadovoljavajuće i uspješne te prihvaćene širokim rukama.
Dodatno, važno je da prostori u kojima mladi vrše komunikaciju, a koji jesu pretežito digitalne prirode, budu zaštićeni od napada koji ciljaju na njihovu dob ili nedovoljno iskustvo i tako umanjiti negativan utjecaj. Kolektivnim radom na osvještavanju o problemima govora mržnje i promoviranjem pozitivne kampanje može se postići sigurno okruženje za mlade kandidate koji s podrškom i motivacijom mogu uspješno sudjelovati u političkom životu i ostvariti svoje ustavno pravo na predstavničku demokraciju.
I za kraj...
Kako bi ove uistinu važne preporuke i informacije iz naše nove publikacije doprinjele do ključnih aktera, Mreža je poslala po jedan fizički primjer svim klubovima zastupnika u Saboru s nadom da će ovo korisno štivo prepoznati politički akteri te barem neke od preporuka u narednom periodu implementirati i time pokazati žele li i koliko poraditi na popravljanju političke participacije mladih. A do tada...
Mreža mladih Hrvatske stoga će nastaviti pružati podršku organizacijama mladih i za mlade i onima koje rade s mladima, ukazujući na pogreške donositelja odluka i zagovarajući za kvalitetne politike za mlade, a koje će doprinijeti boljitku SVIH mladih u Republici Hrvatskoj!
Svim mladima i svim osobama koje rade s mladima u Hrvatskoj želimo sretan Međunarodni dan mladih.
