MLADI U 2023. - GODINI ZA PAMĆENJE ILI ZABORAV?!

Godina za pamćenje (ili bolje, zaborav)

2023. godina sasvim će sigurno (p)ostati ključnom godinom u analima politike za mlade u Hrvatskoj. U istoj je prekinuta nikad dulja, petogodišnja, stanka između dva izdanja nacionalnog strateškog dokumenta koji jedini institucijama pruža smjernice za djelovanje u području mladih, a  usvojene su i Izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih - jedinog zakonskog akta koji neposredno uređuje pitanja mladih u RH i njihove društvene participacije. Međutim, na ovu se godinu mladi aktivisti_ce, akademici_ke i političari_ke u budućnosti vjerojatno neće osvrtati zato što će spomenuti dokumenti, usvojeni od strane saborske većine, osigurati boljitak i prosperitet mladih u Hrvatskoj te označiti kraj njihova uznapredovalog prekarijata, stambene nesigurnosti i posljednične dugogodišnje emigracije. A ne, ne. Na ovu će se godinu osvrtati jer će usvojeni dokumenti u velikoj mjeri čvrsto utvrditi prilično mizeran status quo, dok će po nekim pitanjima - primjerice pitanju participacije i reprezentativnosti mladih - stvari okrenuti u korist vladajuće politike, čija i kakva god ona bila.

 

Kratkoročno rješenje za obranu obraza odgovornih

 

Nacionalni program za mlade RH 2023. - 2025. (NPM 23.-25.) u suštini je zaista kvalitetno pripremljen i dobro elaboriran popis svega što u Hrvatskoj već postoji, odnosno ne postoji. Mjere navedene u dokumentu mahom su već postojeći okviri i redovni zadaci pojedinih državnih tijela i institucija, a predviđena financijska sredstva nisu ništa veća od onih inače uloženih. Sve su to organizacije i predstavnici_ce mladih već istaknuli prilikom procesa javnog savjetovanja, a resorni Središnji državni ured za demografiju i mlade (SDUDM) spremno odbio, kao vjetrobran insekte.

Dakle, NPM 23.-25. kreiran je kroz radnu skupinu, onu s nikad manje predstavnika_ca udruga mladih i za mlade i koja se sastala samo tri (3!) puta od osnivanja do konačnog nacrta. Sam proces kreiranja NPM-a bio je prema svemu viđenom poseban - po prvi put od 2003. godine, Mreža mladih Hrvatske nije pozvana da sudjeluje u radnoj skupini kao predstavnica najvećeg saveza udruga mladih i za mlade u Hrvatskoj.

Nacrt se zatim našao na javnom savjetovanju gdje mu je dodjeljeno nezanemarivih 168 komentara, što od institicija poput Ureda pučke pravobraniteljice, što od udruga mladih i za mlade te samih mladih. Mreža i njezine članice ukupno su predložile čak 140 komentara. Od spomenutih 168 komentara, SDUDM je velikodušno odlučio prihvatiti njih čak šest (6!), odnosno 3,6% od ukupnog broja komentara. 

Jedino što je više zabrinjavajuće od toga da je NPM 23.-25. sazdan gotovo isključivo od postojećih okvira i mjera koje bi ionako bile provedene, jest činjenica da su financijska sredstva pretpostavljena za provedbu tih mjera za svaku od godina provedbe identična u cent. To znači da, osim što ne (pre)poznaje tekuću inflaciju i recesiju,  SDUDM do 2025. godine ne planira sustavno rastuću podršku mladima već potpuno jednaku, bez obzira na brzo i nepredvidivo razvijajuću realnost u kojoj živimo.

I tako je, umjesto kratkoročnog i učinkovitog dokumenta koji je trebao biti hitrim odgovorom na potrebe mladih dodatno povećane krizom uzrokovanom pandemijom COVID-a i potresima, nastalo tek kratkoročno rješenje za obranu obraza Vlade i resornog SDUDM-a te smirivanje situacije u javnosti nakon svih (opravdanih) prozivka od strane mladih zbog petogodišnjeg izostanka bilo kakve strategije za mlade.

 

Udar na reprezentativnost mladih

 

Na sjednici Vlade 14. srpnja 2023. usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih - za mlade u RH iznimno važnog zakona, jer je isti jedini zakonski akt koji regulira političku participaciju mladih i otvara im prostor za aktivno sudjelovanje u društvu unutar svojih lokalnih i regionalnih zajednica. Izmjene tog zakona proizašle su iz dugotrajnog procesa koji je većinom pratio sva pravila donošenja i usuglašavanja dokumenta sa zainteresiranom javnošću, sve dok se netko nije usudio odbiti prijedlog mladeži vladajuće stranke.

Prijedlog se od 2021. pripremao kroz radnu skupinu, a na javno savjetovanje objavljen je početkom ove godine. Na tom istom savjetovanju, istaknuta mladež predložila je više komentara, kao što su to napravile i brojne udruge te pojedinci_ke. SDUDM je nakon prikupljanja komentara objavio Izvješće o provedenom javnom savjetovanju u kojem je jasno vidljivo da određeni, sporni, prijedlozi istaknute mladeži nisu prihvaćeni. Međutim, Izvješće koje se koji mjesec nakon našlo na glasanju u Sabornici, nije bilo identično originalnom. Novo je sadržavalo spomenute, prvotno odbijene, komentare istaknute mladeži, o čemu nije bila obaviještena radna skupina. 

Tko je i u kojem trenutku odlučio priznati amandmane i zašto je originalna argumentacija uklonjena sa mrežnih stranica, nikad nije razjašnjeno, čak ni u Sabornici. Ono što možemo pretpostaviti jest da je mladež vladajuće stranke odlučila, protivno  proceduri, iskoristiti svoju političku moć i u Prijedlog izmjena nametnuti osnivanje Savjeta mladih RH kao tijela koje bi „usklađivalo rad svih savjeta mladih”. Sada kad je Zakon usvojen, to će tijelo biti „krovno tijelo svih savjeta mladih u Republici Hrvatskoj”, a njegovi članovi i članice „imenovani od strane konstituiranih županijskih savjeta mladih”, dok će isto „surađivati s tijelom državne uprave nadležnim za mlade u pripremi mjera”. 

Drugim riječima, obzirom da (trenutno) u većini hrvatskih županija vladajuća stranka ima većinu, njihovi vijećnici_ce sada će birati mlade osobe koje će sjediti i u nacionalnom tijelu. I tako će biti sa bilo kojom strankom na vlasti - sama će odlučivati o tome tko će (i kako) predstavljati mlade u RH.

Takva izmjena predstavlja presedan, izravnu ugrozu i udar na reprezentativnost mladih. Iznimno je problematično da se kao nacionalne predstavnike_ce mladih nameće osobe izabrane od strane političara_ki umjesto od samih mladih ili udruga mladih i za mlade. Takve prakse nasilnog i izvanproceduralnog preuzimanja mjesta za mlade već su viđeni scenariji u državama poput Mađarske ili Bjelorusije.

 

Posljednji dokaz propasti Vladinih mjera za mlade

 

Uz navedene promjene koje je (dosad) donijela 2023. godina, mladi se mogu pozdraviti sa svakom nadom da će država sa svojim mjerama i politikama poboljšati njihov položaj u društvu ili na bilo koji način odgovoriti na njihove stvarne potrebe. Jedine potrebe na koje ovako oblikovani zakoni odgovaraju su one pripadnika_ca vladajuće stranke. I dok ne dođe do novih zakonskih izmjena, tako će biti sa svakom budućom Vladom. 

Posljednji dokaz propasti i neusklađenosti mjera „za mlade” trenutne Vlade su APN-ovi subvencionirani krediti. Program je propagiran kao demografska mjera koja će mladima omogućiti jednostavnije stambeno osamostaljivanje, no sada je potpuno jasno da su se tom mjerom okoristili baš svi - osim mladih. Kad je mjera pokrenuta, 2017. godine, podaci Eurostata pokazivali su da mladi u Hrvatskoj napuštaju roditeljski dom kasnije od svih drugih mladih Europljana i Europljanki - prosječno u dobi od 31,9 godine života. Danas, nakon gotovo šest godina provedbe te hvaljene mjere, Hrvatska i dalje drži prvo mjesto na toj istoj tablici samo malo čvršće nego prije. Mladi Hrvati i Hrvatice roditeljski dom sada napuštaju u prosječnoj dobi od 33,4 godine života, dok jedan prosječan Europljanin_ka to čini već sa 26,4 godine.

 

Što nas tek čeka?

 

Zbog svega navedenog, Mreža mladih Hrvatske ovom prilikom ističe da će ova godina (p)ostati ključnom u analima politike za mlade u Hrvatskoj. Na nju će se pozivati kad idući popis stanovništva otkrije da je, zbog emigracije mladih, stanovništvo Hrvatske još starije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, mladi su 2001. činili 20,2% udjela u ukupnom stanovništvu, dok ih je danas (odnosno 2021.) svega 15,8%. Uz ovakve promašene mjere i zakone, utemeljene isključivo na mišljenjima političara_ki na vlasti, uvjereni smo da se takvi negativni trendovi mogu samo nastaviti, ako se u međuvremenu dodatno i ne pogoršaju. 

 

Mreža mladih Hrvatske stoga će nastaviti pružati podršku organizacijama mladih i za mlade i onima koje rade s mladima, ukazujući na pogreške donositelja odluka i zagovarajući za kvalitetne politike za mlade, a koje će doprinijeti boljitku SVIH mladih u RH! 

Svim mladima i svim osobama koje rade s mladima u Hrvatskoj želimo sretan Međunarodni dan mladih.