Izmjeni kontrast
OmoType
Uključi pismo za osobe s disleksijom i ostalim poteškoćama kod čitanja
Proglas Mreže mladih Hrvatske za javnost povodom Međunarodnog dana mladih 12. 8. 2025. godine
Svjedočimo sustavnom uništavanju sektora mladih u Hrvatskoj!
Dok cijeli svijet obilježava Međunarodni dan mladih i govori o važnosti uključivanja mladih u društvo, Hrvatska i dalje zatvara vrata svojim mladima. Sektor mladih u našoj zemlji sustavno se zanemaruje i urušava, a institucije koje bi trebale biti nositelji dijaloga i podrške mladima potpuno su zakazale. Zbog toga, ove godine kada obilježavamo 12 godina ulaska Hrvatske u EU, Mreža mladih Hrvatske je odlučila na Međunarodni dan mladih objaviti kratki nalaz sektora mladih koji će poslužiti kao aktualni presjek stanja opisanih u 12 problema s adekvatnim preporukama za njihovo hitno rješavanje.
Od 1. srpnja ove godine, Hrvatska nema koordinatora DEUM-a otkako je Mreža izgubila pravo provedbe usprkos već potpisanim ugovorom s nadležnom EACEA i izvanredno ostvarenim rezultatima te bila pravno prisiljena stopirati sve svoje aktivnosti koje je provodila ovih pola godine. DEUM, odnosno Dijalog Europske unije s mladima je ključni mehanizam koji mladima omogućuje da njihova mišljenja i stavovi dođu do nacionalnih, ali i europskih donositelja odluka.
Poseban je ovo udarac mladima i njihovim organizacijama predstavila upravo odluka ministarstva da Mreža mladih Hrvatske više ne provodi DEUM, bez ikakvog obrazloženja. Posljedica? Provedba je stala 1. srpnja, hrvatski podaci se neće moći iskoristiti za XI. ciklusa europskog savjetovanja s mladima, a krovna organizacija mladih je izgubila dvije radnice u svom timu. Više od 2300 odgovora mladih ljudi iz Hrvatske, njihove ideje, kritike i prijedlozi, bačeni su time u vjetar. Inače, tema ovog jedanaestog ciklusa je prvi EU cilj za mlade, odnosno povezivanje EU s mladima, ironično zar ne? Više o ovoj temi pisali smo prošli mjesec na našoj mrežnoj stranici.
Osim zaustavljanja provedbe DEUM-a o kojem se zapravo trebala brinuti Nacionalna radna skupina za provedbu Dijaloga Europske unije s mladima, ona od 2020. godine ne postoji. Iako smo upozoravali nadležno tijelo za mlade, od dva raspisana poziva za kandidature, niti u jednom nisu uspjeli prikupiti članove što pokazuje koliko nepovjerenje sektor ima prema nadležnom resornom tijelu. Dapače, ovo tijelo je toliku glavobolju nadležnima stvaralo da su zapravo od njega odustali. Podsjetimo, Europska unija i Vijeće Europe prepoznali su važnost djelokruga Nacionalne radne skupine kao odvojenog tijela, a u zadnjem cjelokupnom izvještaju Vijeća Europe o provedbi DEUM-a, Hrvatska je jedina članica EU bez tog tijela što dodatno marginalizira participaciju mladih koje bi to tijelo trebalo voditi. Nažalost, nije to jedino važno tijelo koje Hrvatska nema.
Od 2021. godine nemamo ni Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, tijelo koje bi trebalo biti temelj suradnje Vlade s mladima i njihovim organizacijama. Umjesto jačanja dijaloga, institucije sustavno gase sve mehanizme koji mladima daju glas. Iako je poziv za članove bio otvoren, on je po završetku naprosto zaboravljen. Validno je pitati na kome ostaje zadaća sudjelovanja u razvoju javnih politika za mlade? Vjerujemo da su se i nadležni to zapitali s obzirom na to da je od 2023. institucionaliziran Savjet mladih Republike Hrvatske (tzv. SMRH) što bi neki mogli smatrati svojevrsnim odgovorom na to pitanje.
Posebno zabrinjava činjenica da se Savjet mladih Republike Hrvatske u javnosti i u međunarodnoj komunikaciji predstavlja kao nacionalno vijeće mladih Hrvatske, iako to tijelo nije u skladu s europskim preporukama. Time se stvara lažna slika da Hrvatska ima funkcionalno i reprezentativno predstavništvo mladih, a dok stvarnost pokazuje potpuno suprotno. SMRH trenutno ne postoji, niti je u prethodnom mandatu imao ikakve aktivnosti, a izbor članova, kao i način rada neodvojiv je od vladajuće stranke što se upravo raznim europskim preporukama pokušava suzbiti, a na što se Hrvatska već godinama oglušuje. Zahtjev za ocjenu ustavnosti problematičnog zakona predali smo još u veljači 2024., a odgovor Ustavnog suda Republike Hrvatske čekamo i mi i petina tadašnjih saborskih zastupnika koja je također predala zahtjev. Problematiku oko ovog tijela obradili smo još u 2023. godini, a iscrpni izvještaj može se pronaći na mrežnoj stranici.
Od početka mandata aktualnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (tzv. MZOM), odnosno od 17. svibnja 2024. do danas, na mrežnim stranicama Ministarstva objavljena je samo jedna vijest iz kategorije “mladi” i to čestitka povodom Međunarodnog dana mladih prethodne godine. Dodatno, državna tajnica Ivanković, koja je inače zadužena za mlade, nije prisustvovala niti jednom događaju organizacija mladih ili za mlade, što jasno pokazuje potpuni izostanak volje za suradnjom. Od 540 vijesti na stranicama MZOM-a u ovih godinu dana, državna tajnica se spominje u njih 26, dok se mladi spominju u njih 5, a sve uključuju razne posjete visokim učilištima i sličnim institucijama, dok se sektor mladih u širokom luku zaobilazi.
Ne zaboravimo, tzv. Natječaj za mlade u 2024. godini nije raspisan, iako je s više strana išao apel kako je to jedna od važnih stavki koje se ne smiju zaboraviti tijekom prijenosa resora mladih unutar sustava državne uprave. Na apele je odgovoreno natječajem koji je izašao u trećem mjesecu ove godine, a koji je potom bio i produžen jer nije adekvatno raspisan. Posljedice dugotrajne i nekvalitetne evaluacije programa koje su prijavitelji dobili, ali i ostale simptome ovog problema, razložit ćemo u posebnoj analizi koju pripremamo i koju ćemo naknadno predstaviti nadležnima i javnosti.
Dodatno, svjedočili smo da resorno ministarstvo ne želi da su mladi politički pismeni, inače strukovno formalno obrazovanje ne bi doživjelo pretvaranje predmeta Politika i gospodarstvo iz obvezne u modularnu nastavu, izgubivši time jedini obvezni predmet na kojim se koncentrirano treba razgovarati o načinima kako se donose odluke u Hrvatskoj. O tome smo se osvrnuli u našoj publikaciji o izborima iz 2024. godine.
Jednako problematično je što ne vidimo niti jačanje građanskog odgoja i obrazovanja koji i dalje ovisi o motivaciji i volonterskom angažmanu pojedinih članova nastavnog osoblja u školama kako bi se u bilo kakvom obliku provodio, iako ga i učenici i nastavno osoblje kontinuirano hvale i bilježe mjerljive i uspješne rezultate. O tome putem GOOD inicijative već 9 godina uporno upozoravamo, no izgleda da je to samo još jedna od tema koja pripada onima izrazitog niskog prioriteta.
Krajem ove godine istječe aktualni Nacionalni program za mlade, jedini važeći strateški dokument Republike Hrvatske posvećen mladima. Podsjetimo, do njegovog donošenja čekali smo više od šest godina, a ostaje neizvjesno koliko će trajati proces izrade novog, s obzirom na to da se u njegovu izradu još nije ni krenulo. Već smo upozorili nadležno ministarstvo da je, kako bi se osigurao kontinuitet i izbjeglo novo razdoblje bez strateškog okvira, tijekom ove završne godine provedbe potrebno imenovati i operativno aktivirati radnu skupinu te paralelno provesti novu analizu stanja sektora i potreba mladih, jer se sve to značajno promijenilo u odnosu na postpandemijsko razdoblje kada je rađena prethodna analiza.
Cilj bi trebao biti da novi Nacionalni program za mlade bude pravovremeno izrađen i usvojen do kraja 2025. godine, kako bi mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2026., čime bi se organizacijama mladih i za mlade omogućilo pravodobno planiranje aktivnosti i projekata u skladu s važećim nacionalnim strateškim okvirom. U protivnom, očekujemo da javnost ministarstvo pravovremeno izvijesti o fazi provedbe aktualnog dokumenta te mogućnosti njegova produženja, u slučaju da ciljevi i mjere iz njega nisu u cijelosti ispunjeni. Napredak ispunjenja NPM-a može se pratiti i na našoj mrežnoj stranici.
Tema koju je prepoznala Europska unija pa i Hrvatska sa zakašnjenjem jest nepostojanje kvalitetnih politika koje bi mladima omogućilo priuštivo stanovanje, već ostavlja mlade na (ne)milost tržišta nekretnina i visokih cijena najma, onemogućujući mladima tako da se isele prije svoje 34. godine života, osim ako ne odaberu dugoročno i nepovoljno kreditno zaduživanje. Iako je ove godine donesen Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. s pripadajućim Akcijskim planom provedbe za razdoblje 2025. - 2030. tek je za vidjeti hoće li se ijedna od mjera pokazati efikasnom. Temu priuštivog stanovanja detaljnije smo obradili u našem pozicijskom dokumentu.
Hrvatska, umjesto da jača povjerenje, dijalog i suradnju s mladima, šalje poruku da mlade vidi kao problem, a ne kao partnera. Dok slabi institucionalna podrška mladima, Vlada pokreće programe temeljnog vojnog osposobljavanja, i tako šalje jasnu poruku da je lakše mladima dati pušku u ruke nego im dati glas u procesima odlučivanja. Problematiku vojnog roka također smo obradili u našem pozicijskom dokumentu, a dodatno smo i napisali priručnik o prizivu savjesti kako bi mladima pružili informacije o njihovom ustavnom pravu i civilnom roku koji se aktivno izbjegava komunicirati od strane nadležnog ministra obrane.
S obzirom na prijedlog izmjena Zakona o obrani koji je bio u javnom savjetovanju nedavno, jasno se vidi namjera kažnjavanja svih mladih koji odaberu civilni rok jer će biti višestruko manje plaćen i duže će trajati. Na primjer, usprkos upozorenjima pučke pravobraniteljice i drugih udruženja, prijedlog zakona je sa 175 odbijenih od 192 komentara ukupno, pušten u Sabor na daljnju proceduru. Kako to kod nas inače biva, lakše je donijeti ad hoc zakon koji odgovara trenutnoj vlasti, nego okupiti stručnjake i 20-ak milijuna eura uložiti, na primjer, u reformu obrazovanja, građanski odgoj i direktan rad s mladima. Negativne posljedice u slučaju usvajanja ovakvog prijedloga zakona tek ćemo vidjeti za koju godinu kada će opet biti kasno.
Rad s mladima u Hrvatskoj nije novi pojam, ali se Hrvatska ponaša kao da jest. Mreža je svoj stav o radu s mladima službeno zauzela još 2022. godine. Čak je i tadašnji Središnji državni ured za demografiju i mlade napravio analizu postojećeg stanja rada s mladima u 2020., iako pomaka nakon toga nije bilo. No, sektor radnica i radnika s mladima u Hrvatskoj i dalje radi važne korake: osnovana je nacionalna organizacija radnica s mladima nazvana NORMA, a koja će dalje predvoditi korake koji će nastojati dovesti do prepoznavanja, priznavanja, standardiziranja i strateškog razvoja rada s mladima u Hrvatskoj, dok se bude čekalo nadležne institucije da započnu svoj idući korak.
Sektor i dalje ovisi isključivo o projektnom financiranju, što nije održivo ni za radnike i radnice, ni za mlade kojima pružaju podršku. Dio je to posljedice i što se rad s mladima ne financira putem dugoročnih institucionalnih mehanizama.
Kako smo naveli ranije, u Hrvatskoj se provodi samo jedan natječaj za projekte usmjerene mladima. Upravo te projekte vode udruge mladih i za mlade kojima se financiraju samo jednogodišnji projekti koji često rezultiraju tek kratkoročnim i individualnim pomacima. Ne postoji natječaj kojim se podržava provedba višegodišnjih programa pa je nemoguće očekivati dugoročne rezultata vidljive u zajednici ili financijsku stabilnost i održivost udruga mladih i za mlade u kojima pritom rade radnice i radnici s mladima čime se šalje vrlo jasna poruka mladima koliko se zapravo ulaže i brine o sustavnoj podršci koja im je bitna i koja bi institucijama trebala biti bitna.
Okej, shvatili smo, mladi vam nisu bitni! Guess what? Nama jesu!
Mreža mladih Hrvatske upozorava da ovakvo ponašanje vodi ka potpunom urušavanju sektora mladih. Hrvatska je danas jedna od rijetkih europskih država koja nema neovisno nacionalno vijeće mladih ni funkcionalne savjetodavne mehanizme za dijalog s mladima. Rezultate toga gledamo svakodnevno: masovno iseljavanje mladih, nepovjerenje u institucije i osjećaj da ih njihova vlastita država ne čuje i ne želi čuti.
Na Međunarodni dan mladih, umjesto praznih čestitki, zahtijevamo hitnu obnovu i jačanje svih institucionalnih mehanizama za mlade koje objedinjujemo u zajedničke preporuke.
Preporuke kako ne biti Ministarstvo Zaborava Odgovornosti prema Mladima
Stoga, svoje preporuke zaključujemo s time da mlade treba slušati, uključiti i podržati, a ne ignorirati i gurati na margine. Hrvatska to duguje svojim mladim ljudima koji su u Hrvatskoj ostali, pogotovo ako želi imati svijetlu budućnost o kojoj tako željno i sigurno govori.
Mreža mladih Hrvatske stoga će nastaviti pružati podršku organizacijama mladih i za mlade i onima koje rade s mladima, ukazujući na pogreške donositelja odluka i zagovarajući za kvalitetne politike za mlade, a koje će doprinijeti boljitku SVIH mladih u Republici Hrvatskoj!
Svim mladima i svim osobama koje rade s mladima u Hrvatskoj želimo sretan Međunarodni dan mladih.
Kontakt za medije:
Marin Capan
Predsjednik Upravnog odbora
marin@mmh.hr
+385 91 602 1959
Mihaela Špiljak
Članica Upravnog odbora
mihela@mmh.hr
+385 99 786 1655
