Savjet mladih po mjeri vlasti

Gle čuda, bili smo u pravu! 

U ponedjeljak 30. listopada 2023., održana je konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Republike Hrvatske. U pitanju je nacionalno savjetodavno tijelo, novina koja se pojavila u nedavnim izmjenama Zakona o Savjetima mladih, ali ne kao prijedlog radne skupine koja je dokument pripremala već na javnom savjetovanju – kao prijedlog mladeži vladajuće stranke, no isti je usvojen netransparentno i protivno zakonskim procedurama, na što smo već upozoravali. To tijelo, koje bi trebalo “usklađivati rad svih savjeta mladih”, “pratiti i promicati interese mladih na nacionalnoj razini” te mu je zadaća da “upravlja aktivnostima u međunarodnoj suradnji”, nastalo je, prema riječima državne tajnice Josić, “kako bi osigurali bolju reprezentativnost mladih”. 

Analizirajmo stoga, kako ta reprezentativnost mladih izgleda. U "svježe” konstituiranom sazivu tog novonastalog tijela, dvotrećinsku većinu čine članice i članovi vladajuće stranke. Jednostavnom internetskom pretragom saznali smo da su dvije trećine izabranih osoba ujedno i članice odnosno članovi raznih lokalnih, regionalnih ili nacionalnih odbora vladajuće stranke. To tijelo koje će, prema eksplicitnim riječima državne tajnice Josić tijekom saborske rasprave (16.6.2023.) “biti reprezentativnije od Mreže mladih Hrvatske ... čime će Hrvatska napokon imati nacionalno vijeće mladih”, sada predstavlja organizirani glas mladih, barem prema tumačenju Središnjeg državnog ureda. Zakon, usprkos našim upozorenjima, nije predvidio nikakve mehanizme sprječavanja ovakve situacije, bez obzira o kojoj stranci se radilo i prema Zakonu je sasvim prihvatljivo da mlade predstavlja ako treba i 21 osoba iz iste stranke. 

 

Naše tumačenje participacije i reprezentativnosti mladih u društvu u skladu je sa vrijednostima EU te je malo drugačije od tumačenja naših nacionalnih vlasti. Svoj uvid smatramo stručnim, a temeljimo ga na više od dva desetljeća kontinuiranog rada i zagovaranja za kvalitetnu reprezentativnost i bolji položaj mladih u društvu, kao i na činjenici da je Mrežu osnovalo 40ak udruga iz potpuno različitih tematskih područja djelovanja, ali s unificiranim razumijevanjem reprezentativnosti mladih. Mrežu mladih Hrvatske danas čini gotovo 80 udruga mladih i za mlade koje se bave različitim tematskim područjima u sektoru mladih, a koje djeluju u gotovo svim dijelovima RH.  

Članovi političkih stranaka imaju svako pravo i interes zagovarati poboljšanje položaja mladih te često imaju čak i više mogućnosti utjecaja od prosječne mlade osobe. Međutim, nacionalno savjetodavno tijelo koje je sastavljeno gotovo isključivo od članova i članica vladajuće stranke - bez obzira o kojoj stranci se radilo - nije reprezentativno tijelo(!). Oni jesu izabrani od strane matičnih, županijskih savjeta mladih, no u tim tijelima ne može sjediti nitko koga nije izabrala županijska skupština. Pojednostavljeno, političari biraju grupu mladih osoba od kojih će jedna biti birana u nacionalni savjetu. 

Svaki dobar politolog ili pravnica reći će vam kako vlast ima svako pravo birati svoje savjetodavno tijelo. Ako je uloga tijela da savjetuje vlast onda je logično da će u tom tijelu sjediti osobe kojima vlast vjeruje da mogu i trebaju pružiti određenu perspektivu. No, imajmo na umu da savjetodavna tijela ne moraju i uglavnom nisu reprezentativna te u većini slučajeva nemaju kvote koje garantiraju mjesta određenom profilu osoba. I s ovim bi savjetodavnim tijelom sve bilo sasvim u redu da je isti predstavljen kao savjet mladih biran od strane vlasti. Bilo bi sasvim u redu da vladajuća stranka ima savjet mladih sastavljen od vlastitih članova. Uostalom, njihove prijedloge će valjda poslušati(?!). Problem nastaje kada se takvom tijelu daju epiteti “reprezentativnosti”, “neovisnosti” i donekle upravljačka uloga, a istovremeno nije osigurana neovisnost tog tijela. Tada završimo s ovakvim savjetom koji je krojen po mjeri vladajuće stranke, a istovremeno predstavljen kao reprezentacija mladih i tretiran kao da je inkluzivnim procesom izrastao iz potreba mladih za sudjelovanjem.  

 

Apeliramo na Središnji državni ured za demografiju i mlade da, ako žele tijelo koje će biti birano od političara sa zadaćom podržavanja rada savjeta mladih na svim razinama te promicanja političke participacije mladih, takvo tijelo i formiraju. Ali nacionalno reprezentativno tijelo ne smije biti politički postavljeno, niti od vlasti koordinirano ili kontrolirano. Kao najveći savez udruga mladih i za mlade u Hrvatskoj koji se već godinama bori za međunarodnu prepoznatljivost i koji je uložio neizmjernu količinu vremena u (samo)edukaciju o metodama, oblicima i mogućnostima participacije mladih, ne možemo i nećemo šutke promatrati ovakvo izigravanje i instrumentalizaciju mladih. Glas mladih nije privatno vlasništvo nijedne političke stranke!