Zajedni?ka izjava Inicijative mladih za ljudska prava u Hrvatskoj i Inicijative mladih za ljudska prava u BiH

Zagreb/Sarajevo, 22. travanj/april 2010.

Dogadjaji oko posljednje posjete predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovica, Bosni i Hercegovini, u prvi plan su doveli pitanje sudjelovanja RH u ratu u Bosni i Hercegovini. Postoje razlicita tumacenja vezana za motive njenog ukljucenja u sukobe, kao i ulogu u bosnjacko-hrvatskom sukobu, ali je izvan svake sumnje sigurno njeno sudjelovanje i pomaganje u vojnim operacijama, te cinjenica da su pojedinci placeni od Republike Hrvatske pocinili ratne zlocine na teritoriju Bosne i Hercegovine. Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj (YIHR Hrvatska) i Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) smatraju da je jedini prihvatljivi smjer u kojem trebaju ici sluzbene politike obje drzave, ali i vodecih politi?kih autoriteta, jest onaj kojim se iskazuje zaljenje za svu nanesenu stetu i posljedice koje su izazvale kako sluzbene drzavne politike, tako i pojedinici u ime drzava i pojedinih naroda.

Republika Hrvatska mora pokazati vece razumijevanje za patnju zrtava rata u Bosni i Hercegovini, kako zbog samih zrtava, tako i zbog Bosne i Hercegovine u cjelini, te samih odnosa u regionu. U svrhu toga, svakako duguje i najiskrenije izraze ispirke, otvarajuci tako vrata za pomirenje i izgradnju mira. Govor koji je predsjednik Josipovic odrzao u Parlamentarnoj skupstini Bosne i Hercegovine predstavlja vazan korak u priznavanju i prihvacanju dijela odgovornosti za stradavanja i patnje u oruzanim sukobima devedesetih godina u BiH. Ipak, YIHR Hrvatska i YIHR BiH zale što predsjednik RH nije u?inio veci i hrabriji korak te uputio izravne izraze isprike. Sukladno ovom stajalistu, najostrije osudjujemo izjave predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor i potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Seksa jer one predstavljaju politiku poricanja koja je pogubna za unapredjenje odnosa u regiji, ali i unapredjenje procesa suocavanja s nedavnom ratnom prosloscu koji je jedan od osnovnih preduvjeta za daljnju demokratizaciju. Kosor i Seks ne trebaju danas brinuti o «svrstavanju RH u red svjetskih agresora», vec su to trebali ciniti u devedesetim godinama.

Poricanje zlocina ne dolici visokim duznosnicima drzave koja bira put evropskih integracija i nadamo se da ce i drzave clanice Evropske unije to prepoznati i traziti od RH da se prema ratu u BiH postavi na temelju cinjenica, a u svrhu garancije dostojanstva zrtava krsenja medjunarodnog humanitarnog prava i teskih krsenja ljudskih prava kao i izgradnje povjerenja medju drzavama regije.