Što smo naučili o radu s mladima u Švedskoj

Što smo naučili o radu s mladima u Švedskoj?

Od 1. do 4. rujna 2026. Mreža mladih Hrvatske provela je studijsku posjetu Göteborgu u okviru Erasmus+ akreditacije, u suradnji s partnerskom organizacijom KEKS.

Tijekom posjete upoznali smo rad organizacije KEKS, inicijative Unga Påverkar te centara za mlade Bagarns Youth Centre i Kålltorp Youth Centre. Kroz razgovore sa stručnjacima_kinjama i radnicima_cama s mladima, studijske posjete, grupni rad i refleksiju uspoređivali smo švedski i hrvatski kontekst rada s mladima, modele participacije mladih te načine praćenja kvalitete i učinka rada s mladima.

Jedna od prvih zanimljivih spoznaja bila je da ni Švedska nema poseban zakon o radu s mladima niti jedinstveno priznatu profesiju youth workera. Ono što je ipak bitno drugačije jest duga tradicija institucionalne podrške radu s mladima i njegova snažna povezanost s lokalnom razinom. Gradovi i općine odgovorni su za (open) youth work, a rad centara za mlade u pravilu se financira iz lokalnih proračuna.

Takva stabilnost omogućuje radnicima_cama s mladima da se više usmjere na odnos s mladima, njihove stvarne potrebe, participaciju, neformalno i informalno učenje te kvalitetno provođenje slobodnog vremena, umjesto da sadržaj rada u velikoj mjeri određuju kratkoročni projektni ciklusi.

Posebno nam je bio zanimljiv pristup organizacije KEKS kvaliteti rada s mladima. Njihova polazišna točka nije koliko aktivnosti centar provede, nego kako se one provode, koliko mladi imaju stvarnog utjecaja i u kojoj mjeri preuzimaju odgovornost za procese u kojima sudjeluju. U tom kontekstu upoznali smo i KEKS-ov Logbook, digitalni alat za sustavno dokumentiranje rada s mladima. Osim podataka o aktivnostima i korisnicima, kroz različite upitnike prate se iskustva mladih, osjećaj sigurnosti, pristupačnost, participacija, preuzimanje odgovornosti i učenje. Takvi podaci ne služe samo izvještavanju, nego i razvoju kvalitete te zagovaranju utemeljenom na činjenicama.

Velik dio studijske posjete bio je posvećen upravo participaciji mladih. U Unga Påverkar (engl. Young People Influence) upoznali smo različite modele uključivanja mladih u lokalno odlučivanje, poput vijeća mladih, dijaloga s političarima, fonda za projekte mladih, ljetnih poslova te programa Young Urban Planners, kroz koji mladi sudjeluju u promišljanju i oblikovanju urbanog prostora.

Posjete centrima Bagarns i Kålltorps pokazale su kako izgleda svakodnevni open youth work u praksi. Oba centra kombiniraju drop-in pristup i strukturirane aktivnosti, blisko surađuju sa školama i lokalnom zajednicom te nastoje aktivnosti razvijati zajedno s mladima. U Kålltorpsu, primjerice, mladi se svakog tjedna sastaju i odlučuju o aktivnostima i planovima centra.

Važna nam je bila i spoznaja da centar za mlade ne mora sam pružati sve moguće usluge. U švedskom pristupu radnik_ca s mladima prepoznaje potrebu mlade osobe i, kada je potrebno, povezuje je s odgovarajućim zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim ili drugim servisom. Time se centar može snažnije fokusirati na ono što mu je primarna uloga: odnos s mladima, siguran i uključiv prostor, participaciju i kvalitetno slobodno vrijeme.

Što iz ovoga možemo prenijeti u hrvatski kontekst?

Studijska posjeta otvorila je niz pitanja važnih za daljnji razvoj rada s mladima u Hrvatskoj. Posebno smo prepoznali potrebu za stabilnijim i dugoročnijim financiranjem centara i organizacija koje rade s mladima, razvojem zajedničkih standarda kvalitete te snažnijim profesionalnim prepoznavanjem rada s mladima.

Jednako važnim pokazao se i razvoj sustavnijeg praćenja rada s mladima i njegova učinka. Iskustvo KEKS Logbooka pokazuje koliko podaci o radu, iskustvima mladih i kvaliteti participacije mogu biti važni za razvoj organizacija, ali i za kvalitetnije zagovaranje prema lokalnim i nacionalnim donositeljima odluka.

Za MMH je posebno relevantna ideja razvoja vlastitog pristupa prikupljanju podataka i iskustava organizacija članica, koji bi mogao povezivati brojčane podatke s iskustvima i „živim pričama“ mladih te pomoći u boljem prikazivanju učinka rada s mladima u Hrvatskoj.

Jedan od glavnih zaključaka posjete jest i da participaciju mladih treba promatrati kao proces, a ne samo kao prisutnost mladih na aktivnosti. Mladi trebaju imati prostor za predlaganje ideja, planiranje, provedbu, preuzimanje odgovornosti i evaluaciju.

Iskustvo iz Göteborga tako nam nije ponudilo model koji se može jednostavno preslikati u Hrvatsku, nego niz vrlo konkretnih primjera koji mogu pomoći u daljnjem razvoju centara za mlade, rada organizacija članica MMH-a, standarda kvalitete i zagovaranja za sustavniji i održiviji rad s mladima.

Studijska posjeta završila je razgovorom o nastavku suradnje s KEKS-om i drugim švedskim partnerima te o mogućnostima daljnjeg prijenosa naučenog u rad MMH-a i njegovih organizacija članica.

Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.