Okrugli stol - Vojni rok u 21. stoljeću: opravdanost, izazovi i alternative

Dana 17. veljače 2025. godine, u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol pod nazivom "Vojni rok u 21. stoljeću: opravdanost, izazovi i alternative", na inicijativu Mreže mladih Hrvatske, a u organizaciji Kluba zastupnika Možemo!. Rasprava je okupila niz stručnjaka i aktivista, uključujući saborsku zastupnicu Ivanu Kekin, vojnog analitičara Igora Tabaka, profesoricu političke geografije i geopolitike Martu Zorko, pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter te glavnog tajnika Mreže mladih Hrvatske Josipa Miličevića. Na okrugli stol pozvani su predstavnici Ministarstva obrane kao i Ured Predsjednika RH, ali nijedna od tih institucija nije poslala svoje predstavnike. 

Mladi protiv prisilne militarizacije 

Na samom početku rasprave jasno je istaknuto da se pitanje ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka nameće bez da su mladi – oni na koje se ta odluka odnosi – uopće konzultirani. Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske predstavio je do sada javnosti poznate činjenice: Vlada planira obvezati mlade na 40 dana vojne obuke, čiji su uvjeti još uvelike nepoznati. Kada se o tome pita mlade, većina se izjašnjava kako osobno ne žele služiti vojni rok. Umjesto da se mladima osigura dostojanstven rad i obrazovanje, gura ih se u strukture koje ne odgovaraju njihovim potrebama i interesima. MORH je već najavio da će poduzeti sve mjere kako bi demotivirali mlade od priziva savjesti te ih potaknuli na aktivno služenje vojnog roka, praksa koja potencijalno ugrožava temeljna ljudska prava. 

Izostanak odgovora vlasti 

Unatoč pozivu, predstavnici Ministarstva obrane i Ureda predsjednika RH odbili su sudjelovati u raspravi, čime su jasno pokazali koliko im je stalo do mišljenja mladih. Ivana Kekin upozorila je da rasprava o nacionalnoj sigurnosti ne smije biti meta političkih prepucavanja između predsjednika Vlade i predsjednika Republike. Ako se donosi odluka koja zadire u živote mladih, onda mladi moraju biti dio tog procesa – a ne pasivni promatrači političkih eksperimenata. 

Stručnjaci: Ovakav vojni rok nema smisla 

Profesorica Marta Zorko naglasila je kako se sigurnosna politika mora temeljiti na stvarnim analizama suvremenih prijetnji i potreba. Igor Tabak je podsjetio da se pitanje vojnog roka ciklički otvara već gotovo desetljeće, ali bez ikakve ozbiljne strategije. "Govori se o vojnom roku kao da smo u 1985. godini, dok se moderna sigurnosna politika temelji na digitalnim vještinama, dronovima i cyber obrani", istaknuo je Tabak. 

Priziv savjesti je pravo, ne privilegija 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da je priziv savjesti ustavno pravo koje država ne može jednostavno ograničiti bez ozbiljnih pravnih posljedica. Trenutno ne postoji ni jasan plan kako bi izgledalo civilno služenje, niti jamstvo da ono neće biti dvostruko duže od vojnog roka, što bi predstavljalo jasnu diskriminaciju i represiju prema onima koji odbijaju sudjelovati u militarizaciji. 

Zaključci i zahtjevi Mreže mladih Hrvatske 

• O budućnosti vojnog roka ne mogu odlučivati političari iza zatvorenih vrata – mladi moraju biti uključeni u proces donošenja odluka. 

• Priziv savjesti je temeljno ljudsko pravo i ne smije biti kažnjavan ili otežavan. 

• Umjesto prisilne militarizacije, država bi trebala ulagati u obrazovanje, zapošljavanje i osiguravanje boljih životnih uvjeta za mlade. 

• Nacionalna sigurnost ne smije biti izgovor za političke manevre koji služe skupljanju bodova kod određenih biračkih skupina. 

• Hrvatska treba modernu sigurnosnu politiku koja prati suvremene trendove, a ne povratak u zastarjele modele prisilne službe. 

Mreža mladih Hrvatske nastavit će se odlučno boriti protiv uvođenja obveznog vojnog roka i osigurati da glas mladih ne bude ignoriran. Ovo je pitanje temeljnih prava i sloboda koje ne smijemo prepustiti političkim manipulacijama. 

Okrugli stol organiziran je u okviru teme kojom se bavimo unutar projekta "Budućnost bez roka!", unutar Impact4values programa. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.
Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.