Mreža mladih Hrvatske održala je 31. ožujka webinar povodom predstavljanja Priručnika o zagovaranju, namijenjenog organizacijama civilnog društva koje žele aktivnije sudjelovati u procesima donošenja odluka i utjecati na javne politike.
Webinar je okupio predstavnike organizacija mladih i za mlade, radnice i radnike s mladima te širu zainteresiranu javnost, a uz predstavljanje priručnika održana je i panel rasprava o odnosu zagovaranja i lobiranja, s posebnim fokusom na aktualni Zakon o lobiranju.
Zakon o lobiranju: važan iskorak, ali nedovoljno razrađen
U raspravi je istaknuto kako donošenje Zakona o lobiranju predstavlja važan korak prema regulaciji područja koje je do sada bilo nedovoljno uređeno. Međutim, panelisti su se složili kako zakon u ovom obliku ne ispunjava u potpunosti svoj ključni cilj – osiguravanje transparentnosti procesa donošenja odluka.
Otvoreno je i pitanje položaja organizacija civilnog društva unutar ovog okvira, s obzirom na to da prema Zakonu o udrugama djeluju u javnom interesu, dok je lobiranje definirano kao djelovanje za partikularne interese. Upravo ta razlika otvara prostor za daljnje interpretacije i potencijalne izazove u praksi.
Transparentnost kao zajednička odgovornost
Kao važna preporuka istaknuto je da se i organizacije civilnog društva upisuju u registar lobista, kao što su to već učinile pojedine organizacije, uključujući GONG i Mrežu mladih Hrvatske. Takav korak prepoznat je kao simboličan, ali važan doprinos jačanju transparentnosti odnosa i komunikacije s donositeljima odluka.
U raspravi je otvoreno i pitanje hoće li upis u registar u budućnosti postati obavezan za sudjelovanje u određenim procesima, što je već praksa na razini institucija Europske unije.
Suradnja umjesto podjela
Panel je dodatno naglasio kako postoji prostor i potreba za suradnjom između profesionalnih lobista i organizacija civilnog društva. Takva suradnja može doprinijeti učinkovitijem zagovaranju, kombinirajući različite pristupe, znanja i resurse.
Istaknuto je kako organizacije već imaju značajnu ulogu u pokretanju društvenih promjena, što potvrđuju i konkretni primjeri zagovaračkih inicijativa koje su dovele do izmjena javnih politika, poput ukidanja stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).
Zagovaranje kao dugoročan proces
U raspravi o uspjehu zagovaračkih inicijativa naglašeno je kako se on ne može uvijek mjeriti jednim velikim ishodom, već kroz niz manjih pomaka.
Kako je istaknula Svjetlana Knežević iz GONG-a, „u tom dugoročnom i nerijetko mukotrpnom procesu imamo puno malih uspjeha i pobjeda koje treba slaviti kao doprinos našem glavnom cilju“.
Također je naglašeno kako ne postoji jedinstveni model uspješnog zagovaranja ili lobiranja – pristupi se nužno prilagođavaju kontekstu, kompleksnosti procesa i akterima na koje se želi utjecati.
Što slijedi?
Na kraju webinara istaknuto je kako će Mreža mladih Hrvatske nastaviti otvarati ovakve teme kroz slične formate. Najavljene su i konkretne zagovaračke inicijative, uključujući daljnji rad na pitanjima participacije mladih i praćenje ključnih europskih politika (#Vote16), poput Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije i programa Erasmus+.
Webinar je još jednom potvrdio potrebu za jačanjem kapaciteta organizacija za zagovaranje, ali i važnost otvorenog dijaloga između različitih aktera koji sudjeluju u oblikovanju javnih politika.