U ponedjeljak, 30. listopada 2023., Hrvatska je svjedočila konstituiranju Savjeta mladih Republike Hrvatske, novoformiranog savjetodavnog tijela koje je proizašlo iz kontroverznih izmjena Zakona o Savjetima mladih. Ovo tijelo, koje bi trebalo "usklađivati rad svih savjeta mladih" i "pratiti i promicati interese mladih na nacionalnoj razini", predstavlja novinu koja nije proizašla iz radne skupine koja je pripremala dokument. Umjesto toga, ono je nametnuto netransparentno i suprotno preporukama o donošenju zakonodavnih akata te dobroj praksi donošenja zakona u dobroj vjeri.
Povod za ovu situaciju potječe od Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Savjetima mladih, koji je usvojen na sjednici Vlade održanoj 7. lipnja 2023. godine. Ovaj zakon, koji predstavlja važan instrument za političku participaciju mladih u Hrvatskoj, izazvao je kontroverze zbog načina na koji su prihvaćeni prijedlozi Mladeži HDZ-a.
Cijela situacija je eskalirala kada su, nakon javnog savjetovanja, prijedlozi Mladeži HDZ-a, koji su prvotno bili odbijeni od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade (SDUDM), odjednom postali prihvaćeni, a to bez transparentnosti ili obavještavanja članova radne skupine ili javnosti. Ovaj postupak izazvao je sumnje u demokratski proces te stvorio prostor za instrumentalizaciju mladih u političke svrhe.
MMH međunarodno je prepoznata kao nacionalno vijeće mladih, a smatramo kako je ideja o osnivanju Savjeta mladih RH problematična ne samo iz procesne perspektive, već je i suvišna s obzirom na postojeće koordinacije savjeta mladih na lokalnim i regionalnim razinama te postojeći Savjet za mlade Vlade RH. Osim toga, neslaganje s izmjenama dolazi i iz činjenice da bi članovi Savjeta mladih RH bili imenovani od strane konstituiranih županijskih savjeta mladih, koji su birani od strane političara, što bi moglo dovesti do politički motiviranih imenovanja.
Posebna kontroverza proizlazi iz činjenice da Savjet mladih RH nije neovisan te da mora podnositi plan rada na odobrenje Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, što dovodi u pitanje stvarnu autonomiju ovog tijela kao i upitno koga točno savjetuje. Savjetuje li Vladu RH kao izvršno tijelo ili savjetuje Sabor kao zakonodavno tijelo ili savjetuje samo Središnji državni ured kao najviše tijelo koje se bavi mladima?
Apeliramo na Središnji državni ured za demografiju i mlade da, ako već želi stvoriti tijelo koje će podržavati rad savjeta mladih i promicati političku participaciju mladih, to tijelo formira na transparentan način i bez političkog utjecaja. Nacionalno reprezentativno tijelo ne smije biti politički postavljeno niti kontrolirano od strane vlasti. Kao organizacija koja već godinama zastupa interese mladih u Hrvatskoj, smatramo kako mladi ne bi smjeli biti instrumentalizirani u političke svrhe te da njihov glas ne bi smio biti privatno vlasništvo nijedne političke stranke. Ne vidimo kako će osnivanje ovakvog Nacionalnog savjeta doprinijeti razvoju lokalnih i regionalnih savjeta mladih kao ni povećati participaciju mladih. Osim što može povećati broj mladih koji su spremni uključiti se u političke pomlatke. To je apsolutno pravo svake mlade osobe, ali se time ne bi trebao baviti ovaj Zakon.
Svi ovi problemi ukazuju na potrebu za transparentnošću, demokratskim procesima i poštovanjem procedura u donošenju važnih zakona koji se tiču sudbine mladih u Hrvatskoj. Mreža Mladih Hrvatske najavljuje da će se, sa svojim članicama, suprotstaviti ovakvim nastojanjima kroz sve demokratske procedure koje su nam na raspolaganju kako bi osigurali da se ova praksa ne nastavlja u budućnosti.