Bližimo se kraju 2023. godine - gdje su politike za mlade u Hrvatskoj?

U Zagrebu je 22. studenoga u hotelu Dubrovnik održan događaj ‘Politike za mlade- proučavanje strateških poteza’ koji je okupio predstavnike nevladinih udruga, Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Agencije za mobilnost i programe EU, akademske zajednice i ostalih koji su željeli sudjelovati na dva panela o mogućim područjima djelovanja u okvirima politika za mlade u Hrvatskoj, u diskusijama vezanim za ocjene napretka u provođenju i kvaliteti predloženih i već usvojenih mjera koje pripadaju strateškim inicijativama i programima.

Na prvom panelu i raspravi o samom Nacionalnom programu za mlade sudjelovali su Valentina Cesar iz SDUDUM-a, Ana Petek s Fakulteta političkih znanosti, Sabina Stipanec iz Udruge IKS te Josip Miličević kao glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske, a istaknuta je važnost zajedničke suradnje i praćenja bitnih politika koje se bave mladima kako bi mladi i radnice_i s mladima mogli sami dati svoje mišljenje o prioritetnim potrebama, kad već svi ključni dionici nisu sudjelovali u radnoj skupini prilikom donošenja NPM-a. Uz osvrt na tu situaciju, predstavnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Valentina Cesar, prepoznala je međusektorska suradnju kao ključ za organizaciju te rješavanje izazova prilikom implementacije strateških dokumenata i bitnih programa s kojima se dionici civilnog društva susreću te je otvoren prostor za dijaloge koji će svakako uslijediti.

U okviru drugog panela fokus je bio na mogućim praksama koje bi nevladine udruge mogle uvesti kao dio novih mjera u sklopu Bonskog procesa – tako je zaključeno da bi prepoznavanje rada s mladima (Youth work) moglo biti dio prijedloga mjera kojima će se dionici baviti, kao i stavljanje ciljeva u realne okvire s obzirom na skroman početak implementacije Bonskog procesa od koje je zasad odrađeno tek nekoliko događanja koja služe kao skroman uvod u moguće programe. Na panelu su sudjelovali Sandra Miladin iz Agencije za mobilnost i programe EU, Marko Kovačić, stručnjak za politike za mlade, te Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske. Zaključeno je i da je potrebno samo se osvrnuti na zemlje Europe koje su već duboko ušle u primjenu Bonskog procesa kako bi se identificirali mogući ključni prijedlozi za strategiju RH u tom kontekstu, a tijekom 2024. koja je izborna godina trebalo bi se fokusirati na ključne mjere vezane za rad s mladima, jer su i mladi koji žive u riziku od siromaštva, posebno uz neadekvatne politike vezane za stanovanje, prepoznati kao bitna tema kojom se treba baviti kako bi se osigurao kvalitetan život mladih u Hrvatskoj.

Mreža mladih Hrvatske, kao što smo i najavili na događanju, nastavlja aktivno pratiti politike za mlade u Hrvatskoj, a u 2024. vidimo prostor za aktivnije zagovaranje i guranje teme mladih u javni i politički prostor. Osnivanje radne skupine, kreiranje zahtjeva za parlamentarne stranke, predlaganje tema, aktivno praćenje predizborne kampanje predstavit će kontinuitet pozicioniranja Mreže kao lidera u izvaninstitucionalnom praćenju strateških dokumenata u području mladih i politika za mlade općenito. Pratite naše aktivnosti, javite nam se s idejama i prijedlozima i podržite naše zahtjeve.